MegaZine3 requires JavaScript and Adobe® Flash® Player 10

Please ensure you have JavaScript enabled in your browser. Even if you do not have the Adobe® Flash® Player installed, this may allow a fallback version to be rendered.

To install the Adobe® Flash® Player, follow the links below:

Get Adobe Flash Player

If you still encounter problems after installing the Adobe® Flash® Player, from the above link, try this one:

Get Adobe Shockwave Player

Powered by MegaZine3

Različite faze obrade na primjeru lopatice elise: (s lijeva na desno) Neobrađena površina, mehanički očišćena površina, nanovo presvučena površina, grubo dorađena površina, polirana površina, anodizirana površina. Spas za otpisane elise i druge aluminijske dijelove zrakoplova? PREDSTAVLJAMO Do sada su se tako oštećeni tj. istrošeni dijelovi jednostavno zamjenjivali novima. To je sasvim normalno, ali samo u slučaju da na skladištu ima odgovarajućih dijelova. U slučaju starijeg zrakoplova kao što je C-160 Transall takva oštećenja brzo mogu značiti trajno prizemljenje zrakoplova, jer novih rezervnih dijelova na skladištu jednostavno više nema. Situacija postaje posebno problematična ako se uzme u obzir nesigurna i već više puta odgađana isporuka novog Airbusovog vojnog transportera A400M koji je već od ove godine trebao zamijeniti Transalla, a čija se isporuka sada ne predviđa prije 2012. godine. Transall je nakon 40 godina radnog staža još od kraja prošle godine trebao biti u zasluženoj mirovini. Ipak, zbog kašnjenja u isporuci A400M trebat će ostati u upotrebi još nekoliko godina. U tu svrhu potrebne rezervne dijelove trebalo bi opet nanovo proizvoditi jer su skladišta prazna. Ali nova je proizvodnja skupa i neekonomična. Ovaj bi problem mogao ublažiti, a možda čak i riješiti jedan novi proces "popravka" metalnih dijelova koji je predstavljen na AirTecu 2008 u Frankfurtu, na štandu tvrtki Praxair i Röder-Präzision. PST-LOXPlate® postupak Tvrtka Praxair (www.praxair-gmbh.de) u tu svrhu koristi tzv. PST-LOXPlate® tehnologiju. Radi se o patentiranom procesu nanošenja metala pomoću prskanja "hladnim" plinom. Kod ovog "cold spray" postupka čestice metala u prahu se "bombardiranjem" nanose na željenu podlogu. Da ne bi bilo nesporazuma, ovaj tzv. "hladni" procesje "hladan" samo u usporedbi s uobičajenim visokotemperaturnim procesima, kao što je na primjer varenje metala. S dijela se najprije kemijski i/ili mehanički odstranjuju nečistoća i stari premazi boje. Nakon toga se po potrebi mehanički ravnaju neravnine (npr. pomoću tokarskog stroja ili brusilicom). Na tako se pripremljeni dio pomoću specijalne "štrcaljke" – uz upotrebu PST- Tekst Marino Borić Fotografije i grafike Marino Borić / Praxair Ratingen Prizor koji često vidimo na vijestima: vojni transportni avion ili helikopter slijeće na prašnjavu zemljanu sletnu površinu u dalekom Afganistanu – otrov za sve dijelove zrakoplova, a posebno za stajni trap i elise. Pijesak i kamenčići koje su uskovitlali elisa i gume stajnog trapa nanose ogromne štete vanjskim dijelovima zrakoplova. Pritom se posebno oštećuju elise, oplate motora te dijelovi stajnog trapa. Isti su dijelovi nakon tog "pjeskarenja" izloženi i vlazi u zraku koja "obogaćena" kiselim supstancama dodatno korodira "tretirane" površine. 22 10/2009 Mlaz plina i metalne prašine Mješavina "nosivog" plina i metala u prahu Izgled elise nakon demontaže s aviona Lavall sapniica Obradiva površina Procesni plin, pritisak do 35 bar, temperatura 650 °C LOXPlate® tehnologije – nanose slojevi metala. Ključni dio stroja je Laval sapnica u koju se ubrizgavaju metalna prašina i ugrijani procesni plin kompri miran do 35 atmosfera. Ta mješavina čestica i plina u sapnici se ubrzava na brzinu nekoliko puta veću od brzine zvuka (do 1500 m/s), te po izlazu iz sapnice kolidira s površinom predmeta koji se obrađuje. Kine - tička se energija mlaza pri kontaktu pre tvara u toplinsku energiju pa se čestice "lijepe" za površinu. Sapnica pričvršćena na kraju ruke robota kreće se iznad obradive površine na udaljenosti od 5 do 20 mm i nanosi boju u više slojeva, sa širinom mlaza do 8 mm. Debljina nanesenog sloja može biti od djelića milimetra do nekoliko centimetara. Novi se sloj – čija povr šina nije idealno glatka – naknadno mehanički obra đuje, a nakon toga zaštićuje bojom ili drugim postupcima. Prednost ovog postupka, pogotovo u usporedbi s do sada korištenim termičkim postup cima, predstavlja bitno niža tempe ratura te mnogo manje termičko opte re ćenje površine koja se obrađuje. Kod starijih metoda javljale su se velike napetosti između novog i starog sloja, površina mate rijala se krivila, a i struktura slojeva bila je vrlo neujednačena. Izgled nakon obrade LOXPlate® postupkom Prednost Minimalna oksidacija nane - se nog materijala, mini malno termičko opterećenje nane - senog materijala i podlo ge, minimalna zaštita okol nih površina (koje se ne obrađuju), izvrsno pria njanje novog sloja njegova niska poroznost. Cijena primjene ovog postu do 60% niža u usporedbi s cijenom kupovine novog dijela. Metoda je za primjenu posebno prikladna pri restauraciji povijesnih zrakoplova ili kada su zalihe rezervnih dijelova iscrpljene. Postupak se s posebnim uspjehom primjenjuje kod generalnih radova na elisama, kućištima turbina i reduktora te dijelova stajnog trapa aviona i helikoptera. Trenutno se intenzivno radi na adaptaciji ove tehnologije za upotrebu u drugim područjima, kao što su dodatna zaštita i obnavljanje turbinskih lopatica, popra - vak vanjske struk ture zrakoplova bez demontaže dijelova koji se trebaju popra - viti, nanošenje zaštit nih slojeva na posto - jeće dijelove struk ture te zaštita elektronskih Jaka korozija djela stajnog trapa koji nakon obrade ovako izgleda komponenti i varova od korozije. Kao nov – dio A stajnog trapa nakon obrade 1 1 / Komora s robotom na kraju čije ruke se nalazi Laval sapnica ispred se nalazi držač predmeta koji se obrađuje 2 / Kompjutorski automatizirano nanošenje aluminijskog sloja 3 / Elisa nakon nanošenja novog sloja materijala. Povijest postupka Ruski naučnik Anatolij Papyrin sredinom 80-tih godina tijekom nadzvučno- strujnih eksperimenta slučajno je otkrio da se nakon određene brzine učinak otpuhivanja čestica na posmatranim površinama pretvara u jako prianjanje. Nakon toga je osmišljen postupak poznatiji pod nazivom "cold spray". Taj se postupak sada iz znanstvenih centara i sveučilišnih laboratorija prenosi u industrijske pogone. U ovom je području na vodećem mjestu Njemačka. 2 10/2009 23