MegaZine3 requires JavaScript and Adobe® Flash® Player 10

Please ensure you have JavaScript enabled in your browser. Even if you do not have the Adobe® Flash® Player installed, this may allow a fallback version to be rendered.

To install the Adobe® Flash® Player, follow the links below:

Get Adobe Flash Player

If you still encounter problems after installing the Adobe® Flash® Player, from the above link, try this one:

Get Adobe Shockwave Player

Powered by MegaZine3

Aerodinamika U posljednje vrijeme je u svijetu ultralakih zrakoplova izbila prava epidemija – opaki virus je napao površine krila s posljedicom da su narasli neugodni, oštri oblici Tekst & foto Marino Borić Sv alu na stranu, ne radi se o nikakvoj bolesti već o novom trendu u svijetu UL zrakoplova – riječ je o vortex genera- torima, ili generatorima vrtložnog strujanja. Ono što je prije bilo vidljivo samo na krilima STOL aviona, i služilo je za poboljšanje pona- šanja pri letu na minimalnim brzinama, sada se sve češće može vidjeti i na površinama najbržih aviona. Radi li se samo o trenutačnom modnom hiru ili za ugradnju ipak postoji valjani razlog? Povod za ovaj prilog je bio francuski aero- miting u Bloisu prije nekoliko mjeseci. Na toj UL manifestaciji jednostavno je bilo nemoguće ne zamijetiti "zmajeve zube" koji su se na gornjakama krila množili iz sata u sat. Na velikom broju aviona su bili ugracleni tvornički. 78 No "zubi" su do kraja prvog dana osvanuli na desetak prethodno "bezzubih" letjelica. Mi se nalazimo u Francuskoj, u zemlji brzih modnih trendova koji su od publike uglavnom odmah prihvaćeni. No takvo je množenje ipak moralo imati i drugih razloga. Modni krojač odgovoran za taj trend je Talijan Tino Venturi, vlasnik tvrtke Veleria Dedalo (www.veleriadedalo.com) koji je na svom skromnom štandu vrlo uvjerljivo nudio svoje generatore vrtloženja. Tino je za vrijeme manifestacije prodavao set za UL avion (s nacrtom za ugradnju) po cijeni od 140 eura, a s vlastitom montažom je ukupna cijena bila 280 eura. Potvrdu učinkovitosti njegovih gene- ratora vrtloženja dobio sam već svega par tjedana nakon Bloisa. Mnoštvo informacija mi je dao kolega novinar iz Italije Rodolfo Biancorosso (Volo Sportivo) koji ih je testirao na različitim tipovima UL aviona - i došao do pomalo iznenaclujućih rezultata. 20/2010 Mikro VG postoje u tri boje: bijela, prozirno bijela i transparentna. Gore desno: pogled na donju zakrivljenu površinu VG Način rada Primjena kod UL i lakih zrakoplova Nema nikakve dileme oko toga da su korisni i da igraju vainu ulogu u stru janju zraka na aero profilu. Na koji način oni to rade? POVIJEST VORTEX GENERATORA Svoju namjenu mogu izvršavati bez obzira na materijal od kojeg su izracleni. Obično se radi o metalnim profilima ili plastičnim profilima u obliku slova "L" ili slova "T". Veličina, oblik i pozicija ovise o ieljenoj funkciji. Obično se ugracluju pod kutom od otprilike 45 stupnjeva u odnosu na struju zraka, grupirani su u parovima i to izmjenično oblik slova "V" i"T". Odreclivanje, odnosno proračun pozicije ugradnje je i dan danas jedan škakljiv proces s nesigurnim ishodom tako da se njihova veličina, oblik, i kut ugradnje pronalaze empirijski – tj. u praktičnom testu. Vortex generatori su se u zrakoplovstvu pojavili prije 60-ak godina kao naknadna rješenja za - otvoreno govoreći - eliminaciju pretežno konstruktivnih nedostataka Generatori vrtloienja su po aerodi namič koj definiciji male, (obično) naknadno postavljene površine koje djeluju kao ometači površinskog strujanja zraka. S tim "ometanjem" se sprječava prerano odvajanje graničnog sloja od zakriv ljene površine krila. Ovo se posebno odnosi na mikro generatore vrtloienja pri minimalnim brzinama UL letjelica o kojim ću ovdje i pisati. Prije nego što docle do eventualnog nespo razuma, evo i kratke opaske. Generatori vrtloienja se s velikim uspje hom koriste pri skoro svim brzinama - oni mogu biti ugracleni da bolje funkci oniraju pri mini mal nim, srednjim ili maksimalnim brzinama. Njihov učinak zavisi od mjesta ugrad nje, veličine, njihovog broja, brzine strujanja, itd. Iz razgovora s Tinom Venturijem doznajem da iz praktičnih testova proizlazi da bi se generatori vrtloienja kod UL aviona trebali nalaziti na gor - njaci na oko deset posto dubine krila mjereno od nulte točke, odnosno napadnog ruba krila. Pošto je zbog zakrivljene površine aeroprofila odre cli - vanje 10 posto dubine u praksi vrlo teško, Tino je pronalaienje te točke nakon dugog ekspe ri men - tiranja riješio jednom pojednos tav ljenom for - mulom i odgovarajućom montainom šablo nom. Za objašnjenje ovih aerodinamičkih procesa moramo se malo pozabaviti slojem zraka iznad aeroprofila čije je strujanje najviše mjerodavno za let aviona. Tu se, u tzv. graničnom sloju - koji se nalazi odmah uz samu površinu odvijaju procesi koji pri velikim napadnim kutovima dovode do sloma uzgona. Strujanje zraka se obično do točke najveće debljine aeroprofila odvija u slojevima, pa kaiemo da je laminarno. To znači da je ravno mjerno, paralelno, odnosno bez kovitlanja. Nakon te točke pa prema izlaznom rubu krila, strujanje je sve turbulentnije. Do sloma uzgona dolazi kada se granični sloj pri velikom napadnom kutu odvoji od površine aeroprofila, čime se značajno smanjuje iznos sile uzgona. Drugim riječima, zbog pomanjkanja energije čestica zraka strujanje gubi svoju kompaktnost, što je posebno izraieno u graničnom sloju pri većim napadnim kutovima. Situaciju značajno mogu popraviti generatori vrtloienja. Ako su postavljeni pod odreclenim kutom u odnosu na struju zraka, i to ispred točke u kojoj je aeroprofil najdeblji, i u kojoj je strujanje još uvijek laminarno, oni česticama zraka mogu dati dodatnu ener giju. Strujanje će nakon prolaska kroz generatore vrtloienja dobiti vrtloini karakter. Čestice zraka će samom time imati veću brzinu kretanja (bez obzira što je kretanje vrtloino), čime će granični sloj dobiti novu energiju. Zbog povećane brzine čestica zraka se smanjuje i statički tlak zbog kojeg se strujnice zraka neposredno iznad privlače prema površini krila. 1. Strujanje nakon sloma uzgona 2. Idealno laminarno strujanje 3. Laminarno strujanje do generatora vrtloienja i vrtloino nakon njih U vrijeme prije pojave kompjutora s veoma ograničenim mogućnostima simulacije ponašanja aeroprofila u letu trebalo se brzo, efikasno, ali i jeftino otkloniti tek u praksi otkrivene nedostatke. Odličan primjer je krilo legendarnog Boeinga 707 gdje su generatori vrtloženja za putnike bili jasno vidljivi na dijelu krila ispred krilaca. Boeing 707 je u odreäenim fazama leta unatoč inputu pilota putem krilca, pri nagibu od 45 stupnjeva zadržavao položaj ne mijenjajući nagib. Uzrok te neefikasnosti je bilo odvajanje struje zraka na gornjaci krila ispred krilaca. Nakon ugradnje generatora vrtloženja - "L" aluminijskih profila na gornjaci ispred krilaca, pod odreäenim kutom u odnosu na strujanje zraka - taj je problem nestao. 1 2 Jedna od prvih lekcija aerodinamike koje sam dobio i zapamtio u svom životu je glasila: "Bolje turbulentni granični sloj na aeroprofilu nego laminarni odvojen od aeroprofila" (hvala prof. Gabela i Bazjanac). Slična rješenja su se zbog neefikasnih upravljačkih površina mogla vidjeti na nebrojenim ratnim i poslijeratnim avionima, posebno u području repnih površina. Izražene probleme su imali jedno- i dvomotorni avioni opremljeni jakim klipnim motorima i elisama velikog dijametra. U to vrijeme su generatori vrtloženja, u usporedbi s današnjim imali višestruko veće dimenzije. Njihove površine su se ako ih usporedimo s današnjim, koji maju "mikro" dimenzije - smanjile za gotovo 90 posto. Dimenzije današnjih generatora vrtloženja su svega 22 x 12 mm. 3 20/2010 79 Aerodinamika Copyright za Vulcan VG fotografije: VS - Volo Sportivo, VG testing www.volosportivo.com Proces je u načelu jednostavan: na najmanje dva mjesta - na korijenu i na vrhu krila - izmjeriti na gornjaci dubinu krila fleksibilnim metrom. Od tog broja (u centimetrima) izračunati 92 posto, te tom broju dodati 4 cm. Dobiveni broj u centri - metrima treba na gornjaci krila označiti i to - pažnja! - mjereći od izlaznog ruba krila. U direk tnoj usporedbi istog aviona sa i bez generatora došao je do donekle neoče kivanih rezultata. Uprav ljivost aviona pri malim brzinama je po riječima test pilota znatno pobolj - šano. S uvučenim zakrilcima je tako na Tecnam P92 visokokrilcu do sloma uzgona došlo na za 10 km/h manjoj brzini. Ista procedura je ponov ljena i kod popu lar nog nisko krilca Pioner 300, ali s još boljim rezultatima. Pioneer je slom uzgo na imao pri brzini od 65 km/h sa generatorima, a bez njih je ta brzina iznosila 80 km/h. Znači, razlika od cijelih 15 km/h! Kod testa s djelo mično ili potpuno izvučenim zakril cima razlike su bile minimalne - brzina je bila manja za svega 2 do 3 km/h. U raz govoru s pilotima doz najem da se uprav lji vost, i to poseb no na ma njim brzinama znatno poboljšala. Po vunenim nitima se vidi da je na većoj površini ovog krila došlo do sloma uzgona i to pri brzini od 85 km/h (vunene niti su usmjerene prema napadnoj ivici krila - vidi najgornju grafiku na prethodnoj strani) Označene točke na korijenu i na vrhu krila treba nakon toga spojiti. To je Tino radio pomoću vunene niti koja se za krilo fiksira prozirnom trakom. Uzduž ove linije - koju Tino zove referentna linija - se pričvrsti plastična šablona na kojoj su isječeni otvori u koje se lijepe plastični generatori vrtloženja. Lijepljenje je jednostavno. Potrebno je samo odstraniti zaštitnu foliju s donje strane te ih na prethodno očišćenu površinu pritisnuti. Donja stana generatora je konkavno zakrivljena tako da oni dobro prianjaju na zakrivljenu površinu krila. Za sve kojima je ova procedura kompli cirana Tino nudi svoju pomoć, te za cijenu od 100 eura preuzima montažu. On u nekoliko europskih zemalja u tu svrhu ima ovlaštene partnere (u Hrvatskoj partneri još ne postoje). Jedan cijeli set generatora zajedno sa šab - lonom i uputama može stati u malu kuvertu. Idealno strujanje na istom krilu samo pola sata kasnije s insta - liranim mikro generatorima vrtloženja pri brzini od 75 km/h. Brzina je 10 km/h niža a zrak slijedi površinu krila! Praktični rezultati kod UL letjelica Isto tako smo bili suglasni da bi i samo slijetanje tj. protrčavanje trebalo biti kraće, ali za to je potrebno i veliko iskustvo na svakom pojedinačnom tipu zrakoplova. Skoro začuclujuće je da je ponašanje kod srednjih ili velikih brzina ostalo nepromijenjeno. Maksi - malna brzina testiranih aviona nije se vidljivo promijenila. Nakon susreta s Tinom Venturijem na francuskoj zrakoplovnoj izložbi Blois, igrom slučaja sam imao telefonski razgovor s talijanskim zrakoplovnim novi - narom Rodolfom Biancorossom (urednik VS Volo Sportivo, www.volosportivo.com) koji mi je detaljno opisao testove koje je on nedavno proveo s ovim novim mikro generatorima vrtloženja. Rodolfo ih je najprije testirao na STOL visokokrilcu - gdje su oni uobičajeni - a potom i - netipično - na brzim niskokrlicima. Naknadno sam i osobno imao priliku letjeti jedan UL zrakoplov bez, i nekoliko tjedana nakon toga sa gene ra to - rima vrtloženja. Razlika u ponašanju pri malim brzinama - tj. sve ono što radimo u školskom krugu - je bitna i osjetna. Nemojte misliti da generatori totalno mijenjaju zrakoplov; njegovo je ponašanje skoro isto, samo se ima osjećaj da je kontrola aviona tj. potreban "rad", posebno u prilazu i prilikom slijetanja, mnogo manji. Avion daje osjećaj veće stabilnosti - imao sam osjećaj da držim veću brzinu u prilazu od one koju je prikazivao brzinomjer. Takocler sam primijetio da je kontrola aviona - posebno po nagibu direktnija i pri manjim brzinama. Sve u svemu, jednodušni dojam test pilota (kao i moj) je bio: "Manje rada u prilaznoj fazi leta". Tino Venturi lijepi svoje Mikro VG na krilo Aeroprakta u Bloisu Iz testova, ali i iz brojnih razgovora s pilotima jako motoriziranih "experimentals" iz SAD doznajem da su se najveće brzine čak povećale i to za 10 do 15 čvorova. U tu su svrhu generatori vrtloženja ugracleni na elise te na aerodinamički problematične površine pred slivnicima krila i ispred vjetrobrana. 20/2010 80 Test piloti Volo Sportiva su mikro generatore vrtloženja instalirali i na "mekano krilo" jednog Aeros2 trikea, i rezultat je bio sličan kao i kod klasičnih UL-ova. Brzine u prilazu su se smanjile za 10 km/h, stabilnost letjelice se povećala posebno kod većih brzina, dužina potrebna za slijetanje se smanjila. No, svaka medalja ima dvije strane, pa tako i ova. Optički, generatori vrtloženja na gornjaci visokokrilaca ne smetaju baš previše, ali na krilima niskokrilaca - moram priznati - nisu baš lijepi za vidjeti. Nadalje, pranje/čišćenje krila je Sizifov posao, navlačenje zaštitnog pokrova je otežano... Donedavno je kod lakih i ultra lakih letjelica generatore vrtloženja bilo teško pronaći. Samo je nekoliko ekstremnih STOL primjeraka bilo opremljeno ovim aerodinamičkim pomagalima. Ovi dodaci su u posljednje vrijeme svojim učinkom uspjeli pojednostaviti UL letjelice jer su konstruktori zbog njihovog učinka uspjeli projektirati krila bez predkrilaca (slot/slat kombinacija) što je snizilo kompleksnost i masu letjelica zadr - žavajući projektirane performanse. Ponašanje u letu se pri malim brzinama bitno poboljšalo. Uz cijenu od svega 120 eura generatori vrtloženja mogu biti dobra investicija. Sony Ericsson XperiaTM arc – izvrstan, izuzetno tanak i pametan telefon! :) Zlobnici tvrde da su generatori svojevrsni aerodinamičke izrasline te da im je jedina funkcija "ispeglati" konstruktivne pro ma - šaje. Možda ti kritičari imaju pravo ali ne smi jemo zaboraviti da su aeroprofili i generatori vrtloženja rocleni u vrijeme kada kompjutora još nije bilo, te da uz minimalnu financijsku investiciju oni ipak pružaju dodatnu sigurnost, posebno kod malih brzina u kritičnim fazama leta. Zato, zašto ne upotrijebiti jedno jeftino aerodi na mičko pomagalo koje poboljšava sigurnost leta? A Novi model XperiaTM arc – pametni telefon s vrhunskom Sony tehnologijom i izuzetnim multimedijskim iskustvom, na posljednjoj verziji AndroidTM platforme – 2.3. XperiaTM arc je prvi model u novoj generaciji Xperia pametnih telefona koji će biti predstavljeni tijekom 2011. godine. XperiaTM arc bit će predstavljen na najnovijoj verziji AndroidTM platforme koja nudi pristup Google Mobile Services i mnoštvu raznih aplikacija koje su dostupne na Android marketu. Sony Ericsson XperiaTM arc: • Tanak, lagan i moćan, sa savršenom ergonomijom • Izuzetno širok 4,2-inčni multi-touch Reality Display zaslon s Mobile BRAVIA® Engineom za vrhunsko multimedijsko iskustvo i iskustvo gledanja sadržaja • Sony Exmor RTM za mobilne telefone: za fotografiranje i videosnimanje u uvje tima lošeg osvjetljenja najbolje u klasi • 8,1 megapikselni fotoaparat s mogućnošću HD videosnimanja • Android MarketTM – tisuće zabavnih aplikacija Za više informacija, pročitajte Sony Ericsson Product Blog: http://blogs.sonyericsson.com/products 20/2010 81